.jpg)
Blagdan sv. Jelene proslavljen je sv. Misom ispred kapelice ove svetice u gradskoj četvrti Sveta Helena, a koju je predslavio župnik Vlado Bogdan. U propovijedi je podsjetio vjernike na ljubav i štovanje sv. Jelene prema otajstvu Isusove muke i smrti, te je stoga i uložila mnogo truda i sredstava kako bi pronašla križ na kojemu je bio raspet Isus Krist, a što prikazuje i Antoninijeva slika u kapelici. „Po tome se svetu Helenu, odnosno Jelenu i naziva križaricom“, pojasnio je župnik dodavši da je ona bila majka rimskog cara Konstantina Velikog koji je Milanskim ediktom 313. godine kršćanima dao slobodu.
Inače, kapela sv. Helene u pisanim se dokumentima prvi puta spominje u drugoj polovini 13. stoljeća kao vlasništvo okićkog kneza Ivana, koji je svojom darovnicom iz 1277. daruje cistercitima opatije sv. Jakoba pri Savi. Nakon što su potkraj 15. stoljeća cisterciti pred najezdom Turaka napustili Hrvatsku, njihovi posjedi uključujući kapelu sv. Helene prešli su u vlast Zagrebačkoga kaptola. Od tada je kapela postupno počela propadati, budući da se za njezino uzdržavanje nitko nije brinuo, tako da je 1831./1832. donesena dozvola za njezino rušenje. Nova kapela je na istom mjestu izgrađena 1924. i to na inicijativu samoborskog učitelja Milana Langa.
.jpg)
.jpg)
.jpg)
Blagdan sv. Jelene proslavljen je sv. Misom ispred kapelice ove svetice u gradskoj četvrti Sveta Helena, a koju je predslavio župnik Vlado Bogdan. U propovijedi je podsjetio vjernike na ljubav i štovanje sv. Jelene prema otajstvu Isusove muke i smrti, te je stoga i uložila mnogo truda i sredstava kako bi pronašla križ na kojemu je bio raspet Isus Krist, a što prikazuje i Antoninijeva slika u kapelici. „Po tome se svetu Helenu, odnosno Jelenu i naziva križaricom“, pojasnio je župnik dodavši da je ona bila majka rimskog cara Konstantina Velikog koji je Milanskim ediktom 313. godine kršćanima dao slobodu.
Inače, kapela sv. Helene u pisanim se dokumentima prvi puta spominje u drugoj polovini 13. stoljeća kao vlasništvo okićkog kneza Ivana, koji je svojom darovnicom iz 1277. daruje cistercitima opatije sv. Jakoba pri Savi. Nakon što su potkraj 15. stoljeća cisterciti pred najezdom Turaka napustili Hrvatsku, njihovi posjedi uključujući kapelu sv. Helene prešli su u vlast Zagrebačkoga kaptola. Od tada je kapela postupno počela propadati, budući da se za njezino uzdržavanje nitko nije brinuo, tako da je 1831./1832. donesena dozvola za njezino rušenje. Nova kapela je na istom mjestu izgrađena 1924. i to na inicijativu samoborskog učitelja Milana Langa.