Kapela sv. Helene najstarija je kapela samoborske župe. Tko i kada je tu kapelu podigao, ne može se reći jer sačuvani spomenici ne sežu u tako davnu prošlost. Prvi put se s njom susrećemo u drugoj polovini 13. stoljeća, a vjerojatno je i još starija. Tada je bila vlasništvo okićkog kneza Ivana. Samobor i okoliš Sv. Helene dobio je taj knez godine 1274. od hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava za junaštva i usluge učinjene kruni u ratu protiv Tatara.
Kapela sv. Helene spominje se u darovnici kneza Ivana 1277. godine, kada je on daruje cistercitima opatije sv. Jakoba pri Savi. Kapela se još spominje i 1280. godine, kada okićki knez Ivan opet daruje cistercitima dio zemlje u blizini kapele. Potkraj 15. stoljeća cisterciti su morali ostaviti Hrvatsku pred sve više prijetećom turskom silom i tada njihovi posjedi prelaze u vlast Zagrebačkoga kaptola, a među njima i kapela sv. Helene. Otkad je kapela iz ruku cistercita prešla u vlast Kaptola, odnosno biskupa i sjemeništa, počela je pomalo propadati, jer se za njezino uzdržavanje nitko nije brinuo. Dugo je stajala zapuštena, oko godine 1831. ili 1832. dobivena je dozvola za njezino rušenje.
Danas više nema traga toj kapeli. Godine 1924. započelo se s gradnjom nove kapele, na istom mjestu gdje je bila i stara, na inicijativu samoborskog učitelja Milana Langa i uz pomoć svetohelenskih žitelja i drugih prijatelja. Kapelica se sastoji od crkvice i predvorja. Predvorje počiva na lukovima. U kapeli je postavljen mali zidani oltar s pločom od betona u kojoj su uzidane svete moći. Nastavak oltara sastoji se od slike sv. Helene. Na slici je postrance iza sv. Helene prikazana u viziji Blažena Djevica Marija s djetetom Isusom. Osim te slike, na oltaru se nalazi kip Malog Isusa ili „Praškog Isusa“, kopija glasovitoga čudotvornog kipa u Pragu. Na desnoj stijeni kapelice je slika Srca Marijina, a na lijevoj kopija starinske slike, koja se čuva u Rimu, tzv. Veronikin rubac.
U otvorenom tornju nalazi se malo zvono s reljefom sv. Helene.
Mise u kapeli sv. Helene slave se na blagdan zaštitnice, 18. kolovoza u 11 sati, kao i u nedjelju koja slijedi. Vjernici se okupljaju i na Veliku subotu, na blagoslov jela u 15.30 sati.
Usp. Vjekoslav NORŠIĆ, Povijest župe Sv. Anastazije u Samoboru, Zagreb, 2005.