U koncelebraciji su bili i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro Errico, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić, nadbiskup đakovačko-osječki mons. Marin Srakić, nadbiskup riječki mons. Ivan Devčić, novoimenovani nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, biskup gospićko-senjski mons. Mile Bogović, predstavnik episkopata iz Bosne i Hercegovine mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjalučki te biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine: mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Nikola Kekić, biskup Križevačke eparhije, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, kao i pomoćni zagrebački biskupi: mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.
Na početku misnog slavlja, predslavitelja, kardinala Meisnera i sve okupljene pozdravio je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. Zahvalivši za naklonost kardinala Meisnera hrvatskom narodu, kardinal Bozanić je istaknuo: "Uzoriti Kardinale, u ime okupljenog naroda Božjega, u ime biskupa, prezbitere i đakona, redovnika i redovnica, te Kristovih vjernika laika radosna Vas srca pozdravljam i kličem dobrodošlicu. Uzoriti, Vama je poznata pobožnost hrvatskih vjernika prema Presvetoj Bogorodici Mariji, jer hrvatske vjernike susrećete i u župama svoje Nadbiskupije. Zahvalni smo Vam za Vaše zajedništvo i blizinu. Bili ste svjedok i naše radosti na velebnom Nacionalnom euharistijskom kongresu 1984. godine u Mariji Bistrici, kao i na nezaboravnom slavlju dana 3. listopada 1998. godine, kada je blaženi papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici, proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, čiji se zemni ostaci nalaze u ovoj našoj prvostolnici. Vi ste, Uzoriti, uvršteni u zbor kardinala zajedno s našim blagopokojnim pastirom slugom Božjim kardinalom Franjom Kuharićem godine 1983. godine i njega ste prije jedanaest godina u ovoj katedrali otpratili na posljednji počinak. Uzoriti, hvala Vam što ste se odazvali našem pozivu da predvodite ovo središnje slavlje u čast Majke Božje od Kamenitih vrata." Na kraju pozdravnog govora, kardinal Bozanić je darovao kardinalu Meisneru lik Majke Božje od Kamenitih vrata kao znak zahvalnosti i kao trajni spomen na slavlje.
Najvažnija sugrađanka zagrebačkog puka
U svojoj homiliji, kardinal Meisner je istaknuo kako Mariju, „kao Zaštitnicu od Kamenitih vrata, treba smatrati najvažnijom sugrađankom zagrebačkoga puka“. Istaknuvši kako je Marija „ulaz kroz koji je Bog ušao u ovaj svijet“, kardinal Meisner je rekao kako su i „stanovnici Zagreba svoja gradska vrata širom otvorili Mariji te ih za nju držali otvorenima, da bi ona u međuvremenu bdjela nad ovim gradom“. Kardinal Meisner se osvrnuo i na velike izazove koji stoje pred Hrvatskom, kao i mnogim drugim europskim narodima te istaknuo kako nam je potrebna pomoć Duha Svetoga Pomoćnika i Branitelja do kojega dolazimo preko Marije. „Mi trebamo Božju pomoć, Duha Svetoga Branitelja, koji nas okuplja u zajedništvo, koji nas ohrabruje da jedni drugima budemo blizi i da jedni druge ne ostavljamo same; koji nas čini solidarnim narodom, u kojemu jedni drugima pomažu“, rekao je.
Život, dakle, biraj!
Govoreći o kulturi smrti kojoj stremi današnje društvo, kardinal Meisner je ohrabrio vjernike okupljene u prepunoj zagrebačkoj prvostolnici da uvijek biraju život. „Duhovno opustošen narod postaje narod koji ubija svoju djecu; koji ima više lijesova nego kolijevki i kojemu prijeti izumiranje“, rekao je kardinal Meisner potičući vjernike da se otvore djelovanju Duha Svetoga i stanu u obranu života. „Duh Sveti kao djelitelj života jamči nam civilizaciju života i ljubavi te našim narodima daruje nadu i budućnost“, rekao je. „Čovjek ne smije umrijeti po rukama čovjeka, nego na rukama čovjeka. Europa je umirući kontinent. Nerođeno je dijete najjasniji znak uvjerljivoga jamstva za budućnost čovječanstva. U Europi je ono najmanje štićeno i branjeno. Duh Sveti djelitelj je života. On jamči životnu radost i životnu ispunjenost. On nije Bog mrtvih, nego živih. Zato ste vi, Zagrepčani, dobro učinili, što ste dali da vaša Kamenita vrata čuva Marija“, zaključio je kardinal Meisner.
Kölnski je nadbiskup govorio i o potrebi re-evangelizacije Europe potaknuvši okupljene vjernike da svjedoče za Boga i o Bogu. „Europa od hrvatskoga naroda, koji je u odvažnosti i strpljivosti tijekom proteklih stoljeća očuvao svoju vjeru i identitet, očekuje da on – kao kršćanski narod – mjerodavno i tako da ga se čuje sudjeluje u velikome dijalogu europske obitelji narodâ. Europa treba Hrvatsku i Hrvatska treba Europu. Čovjek ne živi samo od eura, niti od bruto društvenoga proizvoda, niti od pozitivne proizvodne bilance. Čovjek, u konačnici, treba smisao, ispunjenje i nadu. Čovjek treba Boga“, zaključio je predvoditelj misnog slavlja.
Valentina Gusić
">
U koncelebraciji su bili i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Alessandro Errico, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić, nadbiskup đakovačko-osječki mons. Marin Srakić, nadbiskup riječki mons. Ivan Devčić, novoimenovani nadbiskup đakovačko-osječki mons. Đuro Hranić, biskup gospićko-senjski mons. Mile Bogović, predstavnik episkopata iz Bosne i Hercegovine mons. Marko Semren, pomoćni biskup banjalučki te biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine: mons. Josip Mrzljak, biskup varaždinski, mons. Vlado Košić, biskup sisački, mons. Nikola Kekić, biskup Križevačke eparhije, mons. Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački, kao i pomoćni zagrebački biskupi: mons. Valentin Pozaić, mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.
Na početku misnog slavlja, predslavitelja, kardinala Meisnera i sve okupljene pozdravio je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić. Zahvalivši za naklonost kardinala Meisnera hrvatskom narodu, kardinal Bozanić je istaknuo: "Uzoriti Kardinale, u ime okupljenog naroda Božjega, u ime biskupa, prezbitere i đakona, redovnika i redovnica, te Kristovih vjernika laika radosna Vas srca pozdravljam i kličem dobrodošlicu. Uzoriti, Vama je poznata pobožnost hrvatskih vjernika prema Presvetoj Bogorodici Mariji, jer hrvatske vjernike susrećete i u župama svoje Nadbiskupije. Zahvalni smo Vam za Vaše zajedništvo i blizinu. Bili ste svjedok i naše radosti na velebnom Nacionalnom euharistijskom kongresu 1984. godine u Mariji Bistrici, kao i na nezaboravnom slavlju dana 3. listopada 1998. godine, kada je blaženi papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici, proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, čiji se zemni ostaci nalaze u ovoj našoj prvostolnici. Vi ste, Uzoriti, uvršteni u zbor kardinala zajedno s našim blagopokojnim pastirom slugom Božjim kardinalom Franjom Kuharićem godine 1983. godine i njega ste prije jedanaest godina u ovoj katedrali otpratili na posljednji počinak. Uzoriti, hvala Vam što ste se odazvali našem pozivu da predvodite ovo središnje slavlje u čast Majke Božje od Kamenitih vrata." Na kraju pozdravnog govora, kardinal Bozanić je darovao kardinalu Meisneru lik Majke Božje od Kamenitih vrata kao znak zahvalnosti i kao trajni spomen na slavlje.
Najvažnija sugrađanka zagrebačkog puka
U svojoj homiliji, kardinal Meisner je istaknuo kako Mariju, „kao Zaštitnicu od Kamenitih vrata, treba smatrati najvažnijom sugrađankom zagrebačkoga puka“. Istaknuvši kako je Marija „ulaz kroz koji je Bog ušao u ovaj svijet“, kardinal Meisner je rekao kako su i „stanovnici Zagreba svoja gradska vrata širom otvorili Mariji te ih za nju držali otvorenima, da bi ona u međuvremenu bdjela nad ovim gradom“. Kardinal Meisner se osvrnuo i na velike izazove koji stoje pred Hrvatskom, kao i mnogim drugim europskim narodima te istaknuo kako nam je potrebna pomoć Duha Svetoga Pomoćnika i Branitelja do kojega dolazimo preko Marije. „Mi trebamo Božju pomoć, Duha Svetoga Branitelja, koji nas okuplja u zajedništvo, koji nas ohrabruje da jedni drugima budemo blizi i da jedni druge ne ostavljamo same; koji nas čini solidarnim narodom, u kojemu jedni drugima pomažu“, rekao je.
Život, dakle, biraj!
Govoreći o kulturi smrti kojoj stremi današnje društvo, kardinal Meisner je ohrabrio vjernike okupljene u prepunoj zagrebačkoj prvostolnici da uvijek biraju život. „Duhovno opustošen narod postaje narod koji ubija svoju djecu; koji ima više lijesova nego kolijevki i kojemu prijeti izumiranje“, rekao je kardinal Meisner potičući vjernike da se otvore djelovanju Duha Svetoga i stanu u obranu života. „Duh Sveti kao djelitelj života jamči nam civilizaciju života i ljubavi te našim narodima daruje nadu i budućnost“, rekao je. „Čovjek ne smije umrijeti po rukama čovjeka, nego na rukama čovjeka. Europa je umirući kontinent. Nerođeno je dijete najjasniji znak uvjerljivoga jamstva za budućnost čovječanstva. U Europi je ono najmanje štićeno i branjeno. Duh Sveti djelitelj je života. On jamči životnu radost i životnu ispunjenost. On nije Bog mrtvih, nego živih. Zato ste vi, Zagrepčani, dobro učinili, što ste dali da vaša Kamenita vrata čuva Marija“, zaključio je kardinal Meisner.
Kölnski je nadbiskup govorio i o potrebi re-evangelizacije Europe potaknuvši okupljene vjernike da svjedoče za Boga i o Bogu. „Europa od hrvatskoga naroda, koji je u odvažnosti i strpljivosti tijekom proteklih stoljeća očuvao svoju vjeru i identitet, očekuje da on – kao kršćanski narod – mjerodavno i tako da ga se čuje sudjeluje u velikome dijalogu europske obitelji narodâ. Europa treba Hrvatsku i Hrvatska treba Europu. Čovjek ne živi samo od eura, niti od bruto društvenoga proizvoda, niti od pozitivne proizvodne bilance. Čovjek, u konačnici, treba smisao, ispunjenje i nadu. Čovjek treba Boga“, zaključio je predvoditelj misnog slavlja.
Valentina Gusić