Papina kateheza na općoj audijenciji
Papina kateheza na općoj audijenciji
Za prenošenje vjere nije dosta dobra volja i teološka naobrazba. Potrebna je familijarnost s Bogom. Potrebno je prije svega susresti Boga i upoznati ga, rekao je Sveti Otac tijekom jučerašnje opće audijencije, nastavljajući s obrazlaganjima o načinima ostvarivanju nove evangelizacije o čemu su tijekom mjeseca listopada u Vatikanu raspravljali predstavnici biskupskih konferencija i pokušao odgovoriti na pitanje: "Kako govoriti o Bogu i naviještati evanđelje našim suvremenjacima, čija su srca često zatvorena, a umovi rastreseni tolikim društvenim zasljepljivanjima?".
Papa je prije svega primijetio kako Bog nije daleko od nas. On je konkretna ljubav i brine se o nama. Bog se brine o nama. On nas ljubi. On nam se sam priopćio sve do utjelovljenja. U Isusu iz Nazareta susrećemo lice Boga. Isus je došao spasiti nas i pokazati nam sreću evanđeoskog života.
Navodeći sv. Pavla, koji govori o stvarnom Bogu, koji je ušao u njegov život, a ne o nekoj filozofiji, Papa Benedikt je primijetio kako Pavao nije mislio stvoriti skupinu obožavatelja ili ući u povijest kao predstavnik visoke škole s velikim izumima. Da bi se moglo razgovarati s Bogom potrebna je povjerljivost. Potrebni su mali koraci i povjerenje u kvasac koji ulazi u tijesto i na tajanstven način omogućava mu da raste. To je – prema mišljenju pape Ratzingera – jedan od glavnih preduvjeta za uspjeh evangelizacije. Apostolu Pavlu nije bilo stalo samo do govora. Njegov je cijeli život bio usredotočen na vjersko djelovanje. Da bi se moglo govoriti o Bogu, treba mu stvoriti prostor i biti uvjeren da On djeluje preko naših slabosti. Trebamo mu jednostavno i s radošću dati prostora, uvjereni da će, što ga više postavljamo u središte našeg života, naše priopćivanje biti plodnije. To vrijedi i za kršćanske zajednice, koje su pozvane pokazati preobražujuću Božju milost, nadvladajući individualizme, zatvaranja, sebičnosti, ravnodušnosti i živeći svakodnevno Božju ljubav, pojasnio je Papa i pitao se jesu li stvarno takve naše zajednice. Naravno da treba voditi računa i o znakovima vremena, a to znači otkriti mogućnosti, želje, prepreke na koje nailazimo u danim kulturama, posebno želju za autentičnošću i transcendencijom, osjetljivost za očuvanje stvorenogsvijeta i i bez straha priopćiti odgovor kojeg pruža vjera u Boga. Papa smatra da obitelj mora biti ambijent u kojem se uči zajednički živjeti i rješavati sukobe dijalogom, koji je sastavljen od slušanja i govora.
Nakon pozdrava raznim hodočasničkim skupinama, Papa je spomenuo kako Međunarodna zajednica 1. prosinca obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a. Time Ujedinjeni narodi – prema njegovim riječima – žele svratiti pozornost svjetske javnosti na dramatične posljedice te bolesti, koja je prouzročila na milijune mrtvih i tragične muke velikog broja bolesnika, posebno u siromašnim predjelima svijeta, kojima su djelotvorni lijekovi gotovo nepristupačni. Papa je posebno zabrinut za mnoštvo djece, koja svake godine bivaju zaraženi tim virusom od vlastitih majki, premda danas već postoje terapije, kojima bi se to moglo spriječiti. Pohvalio je i ohrabrio brojne pothvate misionara, koji nastoje iskorijeniti tu bolnu ranu čovječanstva. (IKA)